Istraživači

Mirjana Trošelj, prof.

Biografija

Prof. Mirjana (Mira) Trošelj rođena je 22. 8. 1949. u Starigradu-Paklenici. Školovala se u Zadru. Nakon završetka srednje škole 1968. godine studirala je i diplomirala na Pedagoškoj akademiji likovne umjetnosti 1975., a na Filozofskom fakultetu hrvatski jezik i književnost (tada jugoslavistika) i povijest umjetnosti 1980. Od iste godine radi kao srednjoškolski profesor u Novoj Gradiški i Kutini, a od 1981. u Zdravstvenom obrazovnom centru u Zagrebu (danas Škola za med. sestre Mlinarska).

Otkriće MIRILA bio je izazov, zagonetka koju je valjalo odgonetavati, fenomen koji je znatiželjniku u 20. st. budio magijsko-mitsku misao. I tako ih je sedamdesetih godina prošlog stoljeća započela sustavno istraživati na južnom Velebitu. Prvu riječ na početku 20. st. rekli su čuveni planinari Velebitaši. Drugu prof. Milovan Gavazzi, dr. Branko Fučić i prof. Ante Glavičić. Valjalo je nastaviti dalje. Najprije je započela zapisivati predajne priče, a zatim registrirati i snimati lokalitete, otiskivati bogate ornamentalne prikaze i razvrstavati ikonografske motive i natpise na području Starigrada-Paklenice, a potom širi teren od Barić Drage do Modriča. Tražila je paralele na srednjem i sjevernom Velebitu, zatim u Ravnim kotarima, Bukovici i Dalmatinskoj zagori. Metodom uspoređivanja pojedinih elemenata u sklopu pogrebnog obreda otkrivale su se sličnosti i razlike. Najveću razliku predstavljao je likovni prikaz, koji je izostao na svim spomenutim područjima, osim na mirilima južnog Podgorja. Također je tražila poveznice u likovnim motivima na mirilima i srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima – stećcima, napose u astralnim simbolima.
Godine 1980. uslijedila su prva javljanja u časopisima Senjski zbornik, a od 1991. i u Zadarskoj smotri.

Tijekom istraživanja velebitske kulturne baštine povezivala se i surađivala s drugim istraživačima različitih struka. Posebno je važna bila suradnja s Antom Glavičićem, tadašnjim kustosom Gradskog muzeja Senj, kojega je upoznala 1980. na Velikom Rujnu. Od 1981. sudjelovala je u nekim njegovim istraživačkim ekspedicijama na južnom Velebitu. Njezina istraživanja mirila kasnije su bila važna i drugim istraživačima, među kojima je bila arheologinja Aleksandra Faber.

Godine 1991. uključuje se u projekt Domaća rič u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zadru, u istraživanju duhovne, materijalne i dijalektalne baštine južnog Podgorja, koja s vremenom nestaje. U promicanju izvornog podgorskog idioma, osobito u toponimiji i topografiji, objavila je niz stvaralačkih i izvornih priloga u časopisu Zadarska smotra – Domaća rič, od 1991. do danas.

Pokušavala je, poput don Ante Adžije, oteti zaboravu povijest i kulturu južnih Podgoraca u onom povijesnom trenutku kada je ona, zbog novopridošlih civilizacijskih tijekova, a time i novog svjetonazora, postala nevažna užoj i široj javnosti. »Brojiti kamenje« u turističkom uzletu druge polovine 20. st. i tražiti očuvanje i zaštitu toga, prema predaji »svetog kamenja«, nije se smatralo osobito hvalevrijednim. Dapače, znanstvenoj i kulturnoj javnosti to je bilo neshvatljivo i apsurdno. Ipak, krajem devedesetih, pojavili su se mladi školovani ljudi koji su prepoznali značenje povijesti i kulture u turističkoj ponudi općine Starigrad i prihvatili ideju revitalizacije i zaštite MIRILA – kulturnog i jedinstvenog fenomena, čime bi se Južnopodgorci trebali dičiti.

Odabrani radovi o mirilima:

2025. Prilog poznavanju astralnih simbola na mirilima južnog Velebita, Senjski zbornik, 52, str. 139–160.
Otvori rad – PDF
2017. Prilog proučavanju ikonografskog motiva stabla svijeta/života na mirilima južnog Velebita, Senjski zbornik, 44, str. 311–331.
Otvori rad – Senjski zbornik
2013. Južnovelebitska mirila – od istraživanja profesora Ante Glavičića do danas, Senjski zbornik, 40, str. 611–629.
Otvori rad – Hrčak
2010. Natpisi i likovni prikazi na velebitskim mirilima, u: A. Pleterski i G. P. Šantek (ur.), Mirila – kulturni fenomen, ZRC SAZU, Ljubljana, str. 63–76.
Otvori publikaciju – PDF
1992. Osvrt na neke osobitosti mirila na Velebitu, Senjski zbornik, 19, str. 73–80.
Otvori rad – Hrčak
1981./1982. Ukrasi i simboli na južnovelebitskim mirilima na području Starigrada-Paklenice (I. dio), Senjski zbornik, 9, str. 115–148. Bibliografski podatak potvrđuje službena bibliografija Senjskog zbornika.

Prikaži cjelovitu bibliografiju →

2025. Prilog poznavanju astralnih simbola na mirilima južnog Velebita, Senjski zbornik, 52, 139–160.
Otvori rad
2017. Prilog proučavanju ikonografskog motiva stabla svijeta/života na mirilima južnog Velebita, Senjski zbornik, 44, 311–331.
Otvori broj Senjskog zbornika
2013. Južnovelebitska mirila – od istraživanja profesora Ante Glavičića do danas, Senjski zbornik, 40, 611–629.
Otvori rad
2013. Mirila – spomenici dušama, u: Mirila – nematerijalna kulturna baština, katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, str. 30–69.
2011. Mitske predaje i legende južnovelebitskog Podgorja, Studia Mythologica Slavica, 14, str. 345–370. Ovo nije rad isključivo o mirilima, ali izravno proizlazi iz autoričinih terenskih istraživanja mirila i izuzetno je važan za njihov duhovni i predajni kontekst.
Otvori rad – Studia Mythologica Slavica
2010. Natpisi i likovni prikazi na velebitskim mirilima, u: A. Pleterski i G. P. Šantek (ur.), Mirila – kulturni fenomen, ZRC SAZU, Ljubljana, str. 63–76.
Otvori publikaciju – PDF
1995. Prilog proučavanju i zaštiti mirila na Velebitu, Paklenički zbornik, 1, str. 261–265.
1992. O značenju likovnih uzoraka i znakova na velebitskim mirilima, Zadarska smotra, 4–5, str. 181–191.
1992. Osvrt na neke osobitosti mirila na Velebitu, Senjski zbornik, 19, str. 73–80.
Otvori rad – Hrčak
1992. Prilog istraživanju velebitskih mirila, Senjski zbornik, 19, str. 69–72.
Otvori rad – Hrčak
1983./1984. Ukrasi i simboli na južnovelebitskim mirilima na području Selina (II), Senjski zbornik, 10–11, str. 58–72.
1981./1982. Ukrasi i simboli na južnovelebitskim mirilima na području Starigrada-Paklenice (I. dio), Senjski zbornik, 9, str. 115–148.