Počivala duše
Mirila
Što su mirila
Vjerovanja pod Velebitom
Obred mirenja
Gradnja i oblik mirila
Simboli i natpisi na mirilima
Povijest mirila
Karta mirila
Mali rječnik mirila
Posjet
Planirajte posjet
Etno kuća Marasović
Mirila u NP Paklenica
Poučna staza Starigrad
Poučna staza Ljubotić
Interaktivna karta
Često postavljena pitanja
Doživljaji
Istraživanja
Povijest istraživanja
Istraživači
Upoznajte kazivače
Znanstveni radovi
Video
Literatura
O muzeju
O nama
Zaštita kulturnog dobra RH
Mirila u europskoj baštini
Suvremene interpretacije
Iz medija
Kontakt
Ljudi planine
Dan u životu pastira
Pastirski krug života
Planina kakvu su oblikovali pastiri
Na granici poznatog i nepoznatog
Velebit u eu. pastirskom svijetu
Vremenska lenta
Kviz
Dr. Aleksandra Faber (Sevnica, 1925.) bila je hrvatska arheologinja i arhitektica. Diplomirala je arhitekturu na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1954. godine, istodobno prateći predavanja iz arheologije i sudjelujući u arheološkim istraživanjima. Doktorirala je 1965. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu tezom Problem tipologije antičkih naselja na području naše zemlje.
Od 1959. radila je kao referentica za arheologiju u Konzervatorskom zavodu Hrvatske u Zagrebu, a od 1961. u Institutu za povijest umjetnosti i arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 1986. do umirovljenja 1990. godine bila je predstojnica Odjela za arheologiju. Samostalno ili u suradnji s drugim stručnjacima vodila je arheološka istraživanja na brojnim lokalitetima, među kojima su Zadar, Muline na Ugljanu, Šćitarjevo, Varaždinske Toplice, Sepen kraj Omišlja, Osor i Krk. U svojem se znanstvenom radu bavila arheološkom topografijom, arhitektonskim spomenicima i naseobinskim kompleksima te zaštitom i valorizacijom pretpovijesne, rimske i kasnije graditeljske baštine.
Tijekom 1980-ih sudjelovala je i u interdisciplinarnim istraživanjima velebitske kulturne baštine koja je organizirao prof. Ante Glavičić, a u kojima je sudjelovala i prof. Mirjana Trošelj. Posebno se bavila životom velebitskih stočara i njihovim odnosom prema smrti te fenomenom mirila.
U radu Mirilo, grob duše velebitskog stanovnika opisuje arhitekturu i simboliku mirila te ih razmatra u širem kulturnom i povijesnom kontekstu pogrebnih običaja velebitskog stanovništva. Njezin doprinos istraživanju mirila proizlazi i iz interdisciplinarnog pristupa koji povezuje arheologiju, arhitekturu, prostor i tradicijske obrede.
Život na velebitskoj visoravni u pretpovijesno doba - Veliko Rujno Život velebitskog stočara i njegov odnos prema smrti (Razmatranja uz mirila) Mirilo, grob duše velebitskog stanovnika